Neki ljudi zanemaruju preporuku da reduciraju ili izbace životinjske proizvode iz prehrane, možda zato što se nadaju da će netko izumiti “čarobnu pilulu”, koja će otkloniti sve njihove bolesti. Zdrav razum nam govori da je preventiva najbolji lijek. Sve više i više ljudi pronalazi prekrasne načine draženja svojih osjetila okusa bez izazivanja sudbine.

“Nema razloga da pijete kravlje mlijeko u bilo kojem razdoblju svog života. Ono je predviđeno za telad, a ne za ljude i svi bismo ga trebali prestati piti još danas.”
– Dr. Frank A. Oski, prijašnji direktor pedijatrijskog odjela na sveučilištu John Hopkins

Vegetarijanci i vegani žive u prosjeku šest do deset godina duže od mesojeda.

Izbacivanjem hrane životinjskoga porijekla iz prehrane smanjuje se rizik za susret s nekima od naših najvećih ubojica. Prema riječima liječnika T. Colina Campbella, stručnjaka za ishranu na sveučilištu Cornell i voditelja najvećeg epidemiološkog istraživanja u povijesti, “Velika većina svih oblika raka, srčano-krvožilnih bolesti i drugih oblika degenerativnih bolesti može se spriječiti jednostavnim usvajanjem prehrane bazirane na bilju”. Srčana bolest, rak, srčani ili moždani udar, šećerna bolest, osteoporoza, pretilost i druge bolesti, sve su odreda povezane s konzumiranjem mesa i mliječnih proizvoda.

Nikada nije kasno promijeniti svoje navike na bolje. Promjena vlastite prehrane nije ni približno toliko nezgodna kao paraliza nakon kapi, kemoterapija i tretmani zračenjem kod raka ili podvrgavanje operaciji ugradnje bypass-a! Postati vegetarijanac je najbolja stvar koju možete učiniti za svoje zdravlje.

Pilići, svinje, krave i ribe u svojim tijelima i masti akumuliraju otrovne kemikalije, zbog čega su meso i mliječni proizvodi odgovorni za gotovo sve otrovne nakupine - dioksine, pesticide, herbicide, hormone i antibiotike - koje ljudi konzumiraju. Točnije, 80 do 90 posto izlaganja prehrambenim pesticidama kao i 100 posto izlaganja prehrambenim hormonima i dioksinima dolazi od jedenja životinjskih proizvoda, a mnoge od tih tvari poznate su po tome što kod ljudi izazivaju rak.

• Rizik oboljevanja od srčanih bolesti je kod mesojeda 50 posto veći nego kod vegetarijanaca. U stvari, istraživanja su pokazala da što duže i što češće ljudi jedu meso, veći je rizik od srčanih oboljenja.

• Meso, mliječni proizvodi i jaja uopće nemaju vlakna i složenih ugljikohidrata, hranjivih tvari koje bismo morali konzumirati što više, a prepuni su zasićenih masti i kolesterola, koji nas na kraće staze debljaju i umrtvljuju, a na duže uzrokuju začepljenje arterija i infarkt.

Što je s bjelančevinama?

Problem u zapadnoj civilizaciji jest previše bjelančevina, a ne premalo. Većina Amerikanaca unosi najmanje dvaput više bjelančevina nego im je potrebno. Skoro sva hrana sadrži bjelančevine; osim ako ne jedete ništa drugo nego bezvrijednu hranu (tzv. junk food), skoro je nemoguće unijeti onoliko kalorija koliko vam treba za dobro zdravlje, a da ne unesete dovoljno bjelančevina.

Zdrava hrana uključuje kruh od crnog ili integralnog brašna, zobeno brašno, grah, soju, kikiriki, grašak, orašaste plodove, gljive, brokulu i mnogu drugu biljnu hranu. Previše bjelančevina, a posebno onih životinjskog porijekla, može prouzročiti izlučivanje kalcija kroz mokraću i povećati rizik od osteoporoze. Također, previše bjelančevina može opteretiti bubrege, što može dovesti do bolesti bubrega. Vegetarijanci i vegani ne moraju u svakom obroku kombinirati hranu tako da dobiju “kompletne bjelančevine”. Sve žitarice, mahunarke, povrće, orašasti plodovi i sjemenke sadrže esencijalne amino kiseline.

Što ne valja s mlijekom i jajima?

Nijedna vrsta ne pije mlijeko nakon djetinjstva i nijedna vrsta prirodno ne bi pila mlijeko neke druge vrste. Kravlje mlijeko je predviđeno za kravlje mladunce, koji imaju četiri želuca i brzo dobivaju na težini, a ponekad teže i više od 400 kg prije svojeg drugog rođendana.

Kod ljudi, mlijeko je povezano sa srčanom bolešću, nekim oblicima raka, šećernom bolešću, a također i s osteoporozom, bolešću za koju mliječna industrija tvrdi da je sprječava! Visok sadržaj životinjskih bjelančevina u mlijeku zapravo uzrokuje ispiranje kalcija iz organizma. Analize sa Sveučilišta medicine Harvard dokazuju da mlijeko ne štiti od osteoporoze. Zapravo, nutricionisti s Harvarda tvrde da zemlje s niskom konzumacijom kalcija (svega 300 mg dnevno) imaju manju sklonost lomovima kuka (što je indikator osteoporoze) nego zemlje u kojima je konzumacija kalcija veća.

Mlijeko je, osim toga, prepuno masti i kolesterola te sadrži sve veći broj pesticida i antibiotika koji se daju kravama. Sav kalcij koji trebate možete dobiti iz biljnog svijeta – dobri izvori kalcija su: tofu (sojin sir), brokule i drugo zeleno povrće (špinat, peršin, kelj), smokve, grah, soja, sjemenke poput sezama, žito i narančin sok obogaćen kalcijem.

Samo jedno jaje za doručak svakoga jutra može drastično podići razinu vašeg kolesterola! Konzumacija dodatnih količina kolesterola putem životinjskih proizvoda, jedinog drugog izvora kolesterola, podvrgava ljudsko tijelo potencijalnom preoptećenju, što pak može rezultirati začepljenim arterijama i srčanim oboljenjima.

Jaja su glavni nositelji salmonele od koje samo u SAD-u godišnje obolijeva više od stotinu milijuna ljudi s postotkom smrtnosti od 500 ljudi godišnje.